Proces zdravstvene njege je sistem međusobno povezanih djelovanja u cilju rješavanja zdravstvenih problema pacijenta, vođeno timskim radom u cilju praćenja kvalitete zdravstvene njege. Provođenje procesa zdravstvene njege započinje pedesetih godina u Americi, dok se u Hrvatskoj počinje javljati početkom osamdesetih godina. Iako se proces zdravstvene njege primjenjivao i prije,nije bio teoretski obrađen.Medicinske sestre/tehničari prije su se bazirali na prikupljenim podacima od strane liječnika, te pomoću istih podataka planirali prikladnu skrb za pacijente. Liječnička dijagnoza odnosi se isključivo na bolest pacijenta, postavlja ju liječnik samostalno ili sa konzilijem, ona je stabilna i ostaje ista sve dok bolest traje. Sestrinska dijagnoza odnosi  na  pacijenta i njegovo reagiranje na zdravstveni problem koji se javlja tijekom hospitalizacije, postavljajeprvostupnica sestrinstvaskupa sapacijentom, članovima obitelji ili drugim članovima multidisciplinarnogtima, ona je promjenjiva. Danas razvoj sestrinstva, standarda zdravstvene njege dovodi do preciznijeg pristupa  i praćenja stanja pacijenta u cilju utvrđivanja potreba za zdravstvenom njegom.

Proces zdravstvene njege je određen niz aktivnosti usmjerenih ispunjavanju svrhe zdravstvene njege, održavanju zdravlja pojedinaca ili ako je ono narušeno, osiguravanju one količine i kakvoće zdravstvene njege koju njegovo stanje zahtjeva da bi ozdravili. Ako se zdravlje ne može vratiti, primjena procesa zdravstvene njege mora doprinositi postizanju najviše moguće kakvoće što je duže moguće.  (Yura, H.Walsh, M. 1983.)

Faze procesa zdravstvene njege su:

  • Dijagnosticiranje
  • Utvrđivanje potrebe za zdravstvenom njegom, predstavlja temelj za ostale faze procesa.
  • Provođenje zdravstvene njege
  • Evaluacija

Sestrinske dijagnoze i Plan procesa zdravstvene njege pišu isključivo prvostupnice sestrinstva. Procjena stanja pacijenta započinje u trenutku primitkapacijentau skrb, kontinuirano se provodi tijekom skrbi, a završava  pacijentovim otpustom. Medicinske sestre/tehničari svakodnevno u razgovoru ili promatranju pacijenta prikupljaju podatke te uočavaju da li se problem poboljšava ili pogoršava. Svaki pacijent ima specifične potrebe i treba im se pristupiti individualno, nadzirati ih, pratiti, pravovremeno reagirati na stanja koja odstupaju od normalnog ili zadovoljavajućeg za njegovo zdravlje. Prilikom uzimanje sestrinske anamneze bitno je stvoriti uzajamno povjerenje medicinske sestre/tehničara i pacijenta kako bi se prikupilo što više traženih podataka. Svi prikupljeni podaci od strane pacijenta čine sestrinsku anamnezu. Sestrinsku anamnezu čine skup podataka prošlo i sadašnje zdravstveno stanje, tjelesna i psihološka stanja, ponašanje pacijenta i dr. Medicinska sestra treba objasniti pacijentu svrhu prikupljanja podataka, te naglasiti kako su dobiveni podaci isključivo povjerljivi. S obzirom na zdravstveno stanje pacijenta, medicinska sestra mora prilagoditi način prikupljanja podataka. Posebnu pozornost treba obratiti kod pacijenta bez glasa, vida, kod pacijenta pod utjecajem alkohola ili opijata, agresivnih pacijenata i dr. Izvor podataka medicinskoj sestri može biti primarni, sekundarni i tercijarni put.

Primarni izvor podataka/ prikupljanje podataka od strane pacijenta. Medicinska sestra/tehničar trebaju saznati razloge zbog čega je pacijent zatražio zdravstvenu skrb, njegova očekivanja, navike, uvjerenja i dr.

Sekundarni izvor podataka/druga osoba, najčešće pacijentova obitelj, podaci se mogu uzeti i od drugih pacijenata u sobi, te drugog medicinskog osoblja kao što su liječnici, socijalni radnik, fizioterapeut i dr.

Tercijarni izvor podatak/isključivo iz priložene dokumentacije kao što su sestrinska lista, dijagnostički postupci pacijenta, otpusno pismo.

Model prikupljanja podataka mogu se zasnovati na više mode (Royal i Hendersov model), dok sestrinska dokumentacija u Hrvatskoj prikuplja se isključivo po modelu M.Gordona. Obrasci zdravstvenog funkcioniranja prema M.Gordonu čine percepcija i održavanje vlastitog zdravstvenog stanja, prehrana i metabolizam, eliminacija, aktivnost, kognitivno perceptivne funkcije, spavanje i odmor, percepcija samog sebe, uloga i odnos s drugima, seksualnost i reprodukcija, sučeljavanje i tolerancija na stres, vrijednosti i stavovi. Prema pacijentovom trenutnom stanju i bolesti procjenjujemo stupanj samostalnosti:

  • Potpuno samostalan
  • Potrebna pomagala, poseban pribor
  • Potrebna minimalna fizička pomoć pri težim aktivnostima
  • Potrebna umjerena pomoć druge osobe i/ili djelomični nadzor
  • Potrebna pomoć i nadzor tijekom cjelokupne aktivnosti
  • Potpuno ovisan o tuđoj pomoći, ne može sudjelovat

Nakon završetka prikupljanja podataka medicinske sestre/tehničari iste unose u sestrinsku dokumentaciju. Prikupljene podatke potrebno je analizirati kako bi se utvrdila sestrinska dijagnoza, odnosno problem koje prvostupnice sestrinstva samostalno prepoznaju i tretiraju prema svojim načelima.

 

Najčešće dijagnoze s kojima se sestre susreću na Klinici za neurokirurgiju

(Šepec.S. i suradnici. Sestrinske dijagnoze. Zagreb, Hrvatska komora medicinski sestara, 2011., 2013.)

  1. Smanjena mogućnost brige za sebe u//s nemogućnost samostalno obavljanje osobne higijene

Ciljevi: pacijent će biti čist, bez neugodnih mirisa, očuvanog integriteta kože, osjećat će se ugodno

Intervencije medicinske sestre: procijeniti stupanj samostalnosti pacijenta, poticati na pozitivan stav, osigurati privatnost pacijenta, osigurati dovoljno vremena/ne požurivati pacijenta

  1. Smanjena mogućnost brige za sebe u/s nemogućnost samostalnog hranjenja

Ciljevi: pacijent će povećati stupanj samostalnosti tijekom hranjenja

Intervencije medicinske sestre: procijeniti stupanj samostalnosti pacijenta, servirati pacijentu hranu, staviti na stolić, biti uz pacijenta tijekom hranjenja, smjestiti pacijenta u odgovarajući položaj, ne požurivati prilikom hranjenja

  1. Bol u/s operativnog zahvata

Ciljevi:pacijent će znati nabrojati znakove boli

Intervencije medicinske sestre:pacijent će znati prepoznati znakove boli, pomoću VAS skale znat će ocijeniti trenutnu jačinu boli od 0-10 (0-nema boli i 10-najviša moguća bol)kontinuirano praćenje vitalnih parametara, ukloniti čimbenike koji mogu pojačati bol, ohrabriti pacijenta, primijeniti odgovarajuću farmakološku terapiju prema pisanoj odredbi liječnika, odvraćati pažnju od boli, koristit metode relaksacije

  1. Visok rizik za infekciju u/s osnovnom bolesti

Ciljevi: pacijent neće imati znakove ili simptome infekcije tokom hospitalizacije

Intervencije medicinske sestre:pratiti vrijednosti laboratorijskih nalaza i izvijestiti o njima, učiniti brisove, aseptičko previjanje rana, pratiti pojavu i simptome infekcije, primijeniti antibiotsku terapiju prema propisanoj odredbi liječnika

  1. Visok rizik nastanka dekubitusa u/s dugotrajnim ležanjem

Ciljevi:prilikom hospitalizacije kod pacijenta neće doći do nastanka dekubitusa

Intervencije medicinske sestre:opisati stupanj dekubitusa, procijeniti stanje dekubitusa, evidentirati u sestrinsku dokumentaciju, svakodnevno okretati i masirati pacijenta, osigurati optimalnu hidraciju pacijenta tokom dana, uvesti odgovarajuću prehranu za pacijenta (hranu bogatu vitaminima), educirati pacijenta i obitelj o čimbenici koji utječi na nastanak dekubitusa.

  1. Oštećenje sluznice usne šupljine u/s nemogućnosti obavljanje osobne higijene

Ciljevi: sluznica usne šupljine će biti bez plakova, naslaga i lezija

Intervencije medicinske sestre: uputiti pacijenta u važnost svakodnevne higijene, omogućiti pacijentu provođenje oralne higijene, pacijentu bez svijesti oralnu higijenu provoditi s glavom okrenutom na stranu, ne ispirati usta tekućinama sa sadržajem alkohola, limunske kiseline, osigurati provođenje oralne higijene kod pacijenta svaka 2 sata u vrijeme budnosti.

 

ZAKLJUČAK

 

Brojni novi zahtjevi koji proizlaze iz promjene u zdravstvenoj skrbi neprestano se stavljaju i pred medicinske sestre/tehničare, te zahtijevaju trajnu evaluaciju znanja i  kontinuiranu edukaciju. Odnos povjerenja koji medicinska sestra stvori spacijentom mogu uvelike olakšati ili skratiti trajanje liječenja te doprinijeti osjećaju zadovoljstva pacijenta. Sve navedeno ima znatan utjecaj na pružanje sigurne, učinkovite zdravstvene njege.

Fotografija 1: prikupljanje pacijentovih anamnestičkih podataka/primarno

Fotografija 2: pisanje plana procesa zdravstvene njege

LITERATURA:

 

  1. Kurtović, M.Kadović. I sur. Sestrinske dijagnoze II. Zagreb: Hrvatska Komora Medicinskih sestara., 2013. (39)
  2. Šepec, B.Kurtović. I sur. Sestrinske dijagnoze. Zagreb: Hrvatska Komora Medicinskih sestara., 2011. (47-71)
  3. Čukljek. Proces zdravstvene njege, Zagreb. 2014 (2-10)