SESTRINSKA DIJAGNOZA „VISOK RIZIK ZA INFEKCIJU“ NA ODJELU POSTINTENZIVNE MEDICINSKE SKRBI

 

Matea Jambreković, bacc. med. techn.

Klinika za neurokirurgiju, KBC Sestre milosrdnice, Zagreb

 

Sažetak

Intrahospitalna infekcija je svaka infekcija koja je nastala za vrijeme boravka u bolnici ili 48 sati nakon izlaska iz nje te infekcije stečene prilikom ambulantnog liječenja i infekcije medicinskog osoblja zadobivene u procesu zdravstvene njege i liječenja bolesnika. Neku od bolničkih infekcija dobije 8-10 % hospitaliziranih pacijenata. Najčešće su infekcije mokraćnog sustava (40-45%), respiratorne infekcije (15-20%), a slijede infekcije kirurških rana (25-30%) te bakterijemija (5-7%). Pacijenti s najvišom učestalošću dobivanja neke od intrahospitalnih infekcija su pacijenti u jedinicama intenzivne skrbi, kirurški pacijenti, imunokompromitirani pacijenti i pacijenti s malignim oboljenjem te starije osobe. Najčešći uzročnici infekcija u jedinicama intenzivne/postintenzivne skrbi su Pseudomonas aeruginosa, Klebsiella pneumoniae, Acinetobacter spp, Staphylococcus aureus. Svaka intrahospitalna infekcija produžuje vrijeme boravka u bolnici za 5-7 dana. (1)

Slika 1. PEG (aseptično previjanje)

Opće mjere sprječavanje infekcija su dezinfekcija, sterilizacija, primjena zaštitne odjeće, pranje ruku te izolacija infektivnih pacijenata. Najveći naglasak stavlja se na pranje ruku te se javlja potreba za podizanjem svijesti zdravstvenih djelatnika o važnosti pravilne higijene ruku i praćenja smjernica za higijenu ruku u zdravstvenim ustanovama. U smjernicama se navodi 5 trenutaka za higijenu ruku: prije kontakta s pacijentom, prije aseptičkih postupaka, nakon rizika izlaganju tjelesnim tekućinama, nakon kontakta s pacijentom te nakon kontakta s pacijentovom okolinom. Ruke treba prati tekućim sapunom i vodom kada su vidljivo prljave te prije jela i nakon upotreba toaleta, a dezinficirati utrljavanjem alkoholnog pripravka kada nisu vidljivo prljave. Kao druga najvažnija opća mjera sprječavanja intrahospitalnih infekcija navodi se pravilna upotreba zaštitnih pomagala i odjeće. Nošenje rukavica obavezno je kada se očekuje kontakt s krvlju, tjelesnim tekućinama i izlučevinama, sluznicom te za vrijeme rada s pacijentom s kontaktnim prijenosom infekcije. Uporaba rukavica ne nadomještava potrebu za higijenom ruku. Kod kontakta s pacijentima čije se infekcije prenose kapljičnim putem obavezna je upotreba zaštitnih maski.

Sestrinska dijagnoza „visok rizik za infekciju“

Visok rizik za infekciju je stanje u kojem je pacijent izložen riziku nastanka infekcije uzrokovane patogenim mikroorganizmima koji potječu iz endogenog i/ili egzogenog izvora.

Slika 2. Periferni venski put

 

Kritični čimbenici za nastanak infekcije u postintenzivnoj medicinskoj skrbi su brojni: medicinska stanja (poremećaj prehrane, oslabljen imunološki sustav), medicinski postupci (kirurški zahvat, drenaža, endotrahealna intubacija, venski put, urinarni kateter), dugotrajna primjena antibiotika, dugotrajna hospitalizacija i starosna dob.(2)

 

Ključne riječi: intrahospitalna infekcija, sestrinska dijagnoza, visok rizik, urinarna infekcija

 

Literatura:

(1) I. Kuzman: Infektologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2012.

(2) S. Šepec i suradnici: Sestrinske dijagnoze, HKMS, Zagreb 2011.